Odeća dobila novu priliku, ostaci hrane novi recept, a bicikli servis u Aranđelovcu

14. Oktobar 2026.

Aranđelovac, 13. oktobar 2026. – Prepravka odeće, priprema novih obroka od ostataka hrane i besplatan servis bicikala okupili su učenike i građane Aranđelovca kroz tri praktične aktivnosti projekta EU za cirkularnu ekonomiju u Srbiji. U Tehničkoj školi „Mileta Nikolić“, Ekonomsko-ugostiteljskoj školi „Slobodan Minić“ i na trgu Venac slobode učesnici su pokazali kako uz znanje, kreativnost i malo brige možemo da produžimo vek stvarima koje već imamo i smanjimo količinu otpada.

“Kroz ovaj projekat Opština Aranđelovac dobila je Mapu puta za cirkularnu ekonomiju u kojoj imamo akcioni plan šta želimo da postignemo do 2030. godine po pitanju zaštite životne sredine. Veoma je važno da se teme kao što je cirkularna ekonomija  spuste i na predškolski i školski nivo, jer se takva ideja tada najbolje prima kod dece. Značajno je da razvijemo svest da ne treba da kupujemo nešto što nam ne treba i da produžimo vek trajanja svakom proizvodu koliko god možemo”, rekla je Ivana Marjanović, savetnica u Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj Opštine Aranđelovac.


Na radionici o cirkularnoj ekonomiji i prepravci tekstila u Tehničkoj školi „Mileta Nikolić“ učenici su kroz praktičan rad u malim grupama, uz stručno vođstvo, učili kako da preprave odeću i produže joj vek. Radionica je pokazala da odeća koju više ne nosimo može, uz nekoliko izmena i novu ideju, ponovo da dobije mesto u našem ormaru.

U Ekonomsko-ugostiteljskoj školi „Slobodan Minić“ održan je kreativni kulinarski izazov „Kuhinja bez otpada“. Učesnici su kroz pripremu novih obroka od ostataka hrane pokazali kako planiranje i kreativnost u kuhinji mogu da doprinesu tome da manje hrane završi u otpadu.

„Podsticanje popravke i ponovne upotrebe proizvoda važan je korak ka uspostavljanju cirkularne ekonomije i odgovornijem upravljanju resursima. Produžavanjem veka trajanja predmeta, poput bicikala, ne samo da smanjujemo količinu otpada, već i podstičemo racionalnije korišćenje resursa i razvoj održivijih životnih navika. Upravo zato Ministarstvo zaštite životne sredine, kroz ovaj i slične projekte, posvećuje edukaciji mladih i njihovom uključivanju u praktične aktivnosti, jer je izgradnja svesti o značaju cirkularne ekonomije važna za dugoročno očuvanje životne sredine“, izjavila je Aleksandra Vučinić, šef Odseka za cirkularnu ekonomiju i održivi razvoj u Ministarstvu zaštite životne sredine.


Na trgu Venac slobode građani su donosili svoje bicikle na besplatan servis. Lokalni mehaničari proveravali su stanje guma, kočnica, lanca i svetala i davali savete za redovno održavanje i potrebne popravke. Građani su mogli da saznaju šta mogu sami da urade kako bi njihov bicikl duže trajao, a koje popravke treba da prepuste stručnom serviseru.

„Cirkularna ekonomija podrazumeva da proizvodi ostanu u upotrebi što duže kroz ponovnu upotrebu, popravku i sprečavanje nastanka otpada. Kada je popravka jednostavna, dostupna i pristupačna, ljudi se mnogo češće odlučuju za nju. Održavanje i popravka bicikala odličan su primer: veštine koje učenici danas stiču omogućavaju im da produže vek svojih bicikala, smanje otpad i donose održivije odluke“, rekao je Mauro Di Veroli, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji.


Aktivnosti su približile principe cirkularne ekonomije kroz svakodnevne odluke – šta ćemo uraditi sa odećom koju više ne nosimo, kako ćemo iskoristiti hranu koja nam je ostala i hoćemo li popraviti bicikl koji stoji zaboravljen. Poruka je zajednička: ono što već imamo često može da traje duže i da nam koristi više.

Projekat EU za cirkularnu ekonomiju u Srbiji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine sa ciljem da podrži prelazak Srbije ka cirkularnoj ekonomiji kroz praktična rešenja koja podstiču odgovornije korišćenje resursa, smanjenje otpada i razvoj održivih lokalnih zajednica. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije.

Fotografije: Luka Tomić/EU za cirkularnu ekonomiju